Biznis plan korak po korak (VII dio) | Ekonomist

Biznis plan korak po korak (VII dio)

Piše mr Filip Mihailović

Poštovani čitaoci Biznis plana korak po korak, naše druženje i učenje polako privodimo kraju kada je u pitanju pisanje Biznis plana. Predhodni dio se fokusirao na plan ljudskih resursa, onda sam odlučio da napravim intervju sa Prof. dr Vasilijem Kostićem. Intervju je imao za cilj da kroz praksu srednjih i malih preduzeća u Crnoj Gori sagleda barijere i realno stanje na domaćem tržištu. U ovom izdanju govorimo o finansijskom planu i analizi u sklopu biznis plana. Finansije su poseban odsjek u svakoj državnoj i privatnoj instituciji i zaista ljudi koji se bave finansijama moraju biti dobro potkovani znanjem i iskustvom i zaslužuju svo poštovanje na kraju radne godine kada se sagledaju bilans stanja i bilans uspjeha.

Troškovi predstavljaju vrijednost utrošenih elemenata proizvodnje u procesu reprodukcije. Kako se vrijednost izražava cijenom, troškovi su u novcu izražena količina utrošene radne snage, sredstava za rad i predmeta rada. Dijelimo ih na fiksne i varijabilne troškove. Fiksni troškovi se ne mijenjaju kada se mijenja obim aktivnosti (ovo znači da su isti bez obzira na to da li organizacija radi sa punim ili minmalnim kapacitetom), u njih spadaju:

  • Troškovi sredstava za rad – amortizacija,
  • Troškovi rada i materijala u pripremnoj fazi i
  • Troškovi rada npr. top menadžmenta vaše kompanije.

Varijabilni troškovi se mijenjaju direktno proporcionalno obimu aktivnosti a oni su:

  • Troškovi materijala i pomoćnog materijala za izradu,
  • Troškovi  energije i
  • Troškovi proizvodnih radnih mjesta.

Evo par savjeta za upravljanje troškovima: 

  • Troškovi su najčešće u praksi potcijenjeni, dok su prihodi precijenjeni. Nemojte potcijenjivati troškove.
  • Uvijek vodite evidenciju o svim troškovima, ako to ne uradite imaćete nerealno visok poslovni rezultat.
  • Postoje dva načina stvaranja pozitivnog poslovnog rezultata a to je: smanjenje troškova i povećanje prihoda.
  • Nemojte smanjivati troškove tako što ćete kvalitet svesti ispod onog koji tržište prihvata. Kvalitet se u 21. vijeku podrazumijeva i on se ne izdvaja kao pozitivna već kao normalna stvar određenog proizvoda ili usluge.
  • Zarada se u većini slučajeva ne ostvaruje prilikom prodaje proizvoda ili usluge već prilikom nabavke. Uvijek tragajte za boljim ulaznim cijenama – a nižim troškovima (uz dodatan oprez).
  • Nikako nemojte da smanjujete troškove kroz smanjenje plata zaposlenima. Radije angažujte manji broj ljudi sa većim platama, nego obrnuto.
  • Kod crnogorskih kompanija u praksi prvi na udaru kod smanjenja troškova se nađe troškovi marketinga, ukratko – kakva greška.

Finansijski plan – zapravo pokazuje finansijsku opravdanost ulaska u posao. Investitor (IRF CG, ZZZCG, Ministarstvo ili bilo koja banka) ga smatraju kao ključnim segmentom biznis plana koji pokazuje finansijsku opravdanost budućih uloženih sredstava. On mora da sadrži:

  • Bilans stanja,
  • Bilans toka sredstava,
  • Bilans uspjeha,
  • Pregled amortizacije, stanja kredita i
  • Finansijske indikatore.

Kod finansijske analize, gore navedene su najbitnije zbog realnog sagledavanja uspješnosti kompletnog biznis poduhvata koji se planira. Još bih vam savjetovao da uradite i prelomnu tačku rentabilnosti tj. grafikon koji daje presjek ulafanja i troškovanja, sa jedne, i zarada sa druge strane, i pokazuje kada ćemo preći u “minus”. Riječ je o projekcijama koje zavise od predviđanja prodaje.

Finansijska analiza treba da pruži odgovore na sljedeća pitanja:

  1. Koliko je novca neophodno za otpočinjanje biznisa? Koliko novca ulažem ja? Koliko novca potražujem od targetiranih investitora?
  2. Koja je prelomna tačka rentabilnosti biznisa?
  3. Koji je planirani bilan uspjeha?
  4. Koji je planirani bilans stanja?
  5. Kakav je plan novčanih tokova?
  6. Koja su predviđanja profita?

U narednom poslednjem dijelu, Ekonomist.me vam donosi Plan budućeg razvoja i rezime, kao i puno savjeta vezano za pisanje dobrog biznis plana.

Nastaviće se…

Filip Mihailović
Filip Mihailović
Rođen (1991.) i radi u Kotoru. Po zanimanju magistar nauka marketing menadžmenta. Kontakt: filip.mihailovic@ekonomist.me

Komentariši

Top