Bez obzira na fleksibilno radno vrijeme, šefovi vole ranoranioce | Ekonomist

Bez obzira na fleksibilno radno vrijeme, šefovi vole ranoranioce

Fleksibilno radno vrijeme nikada nije bilo popularnije nego što je danas. Kompanije poput Googla i Microsofta dozvoljavaju radnicima da sami odrede svoje radno vrijeme. Zaposleni vole ovakav način rada, jer im pomaže da izbjegnu kompromise između kuće i posla. Naravno, postoje vremenske granice u kojima radni dan mora početi i završiti se. Ali, to zaposlenima i dalje omogućava veću kontrolu nad sopstvenim životima i upravljanje vremenom kako njima odgovara.

Međutim, nedavno sprovedena istraživanja su pokazala da je fleskibilno radno vrijeme mač sa dvije oštrice, naročito kod old school poslodavaca. Bez obzira na učinak, vrijedni radnici su oni koji dolaze rano na posao, prije šefa ili u isto vrijeme kad i on.

Istraživanje koje je sproveo Univerzitet u Vašingtonu pokazalo je da poslodavci radnike koji dolaze kasnije na posao, uprkos fleksibilnom radnom vremenu, smatraju manje savjesnim. Šefovi su na takve zaposlene gledali kao na nedisciplinovane i manje vrijedne, a samim tim i manje uspješne u poslovnim svijetu.

Studija je pokazala da su šefovi i menadžeri uglavnom “jutarnji tipovi”, što znači da za njih vazi stereotip da učinak radnika mjere u odnosu na njegovo vrijeme dolaska na posao.

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 229 parova koji su činili zaposleni i šef, a pratilo se u koje vrijeme je ko dolazio na posao te na koji način je poslodavac ocjenjivao savjesnost zaposlenog i njegov radni učinak.

Zaposleni su na posao mogli doći u vremenu od 5 do 9.45 sati. Oni koji su stizali kasnije dobijali su lošije ocjenje u odnosu na ranoranioce, bez obzira na bolji radni učinak i duže vrijeme provedeno na radnome mjestu.

Sprovedena je još jedna studija u kojoj su učestvovali studenti jednog američkog fakulteta. Od njih se tražilo da fiktivno preuzmu ulogu šefa u kompaniji te ocijene radni učinak radnika.Dobili su podatke o radnom učinku svih zaposlenih koji su bili identični, ali je u dobivenim podacima evidentirano različito vrijeme dolaska na posao.

Studenti su radnike koji su na posao stizali kasnije ocijenili nižim ocjenama, bez obzira na njihov učinak.

Ovaj podatak ne ide u prilog osobama koje imaju fleksibilno radno vrijeme, jer se njihovo

“kašnjenje” kažnjava lošijim ocjenama, bez obzira na potencijalno iznadprosječan radni učinak.

izvor hbr.org

 

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top