Beograđanin koji će srušiti Svjetsku banku | Ekonomist

Beograđanin koji će srušiti Svjetsku banku

Zvijezda svijeta sajber novca ovih dana je inženjer organizacionih nauka Radovan Bajić, jedan od tvoraca nove kriptovalute — klaudkojna (cloudcoin). Ovaj mladi Beograđanin je, naime, razradio dio sistemske arhitekture za provjeru njene autentičnosti.

Stručni tim kompanije u Kaliforniji, gdje između ostalih sjede i Rusi, oduševljen je doprinosom srpskog stručnjaka, kome ovaj posao nije donio samo slavu u svijetu informatike, već i novac — oko koga se, na kraju krajeva, čitava priča i vrti. Bajić za Sputnjik, međutim, kaže da mu novac nije osnovni pokretač, već entuzijazam, ali i činjenica da učestvuje u nečemu što „polako mijenja svijet“.

“Poslije robne razmene, plemenitih metala i novca kakav poznajemo, ljudi su odbijali da prihvate platne kartice — a sada su nam one glavno sredstvo plaćanja. Kriptovalute imaju budućnost, samo je potrebno vrijeme da to shvatimo”, kaže Bajić za Sputnjik.

“Kada sam sa ocem došao u market u vrijeme kada su počele da se koriste platne kartice prodavačica mu je dala da u aparat ukuca sve što treba, da ga on koristi, jer se ona boji aparata, plaši se da ne pogriješi… A danas ih svi koristimo. Sada su stigle kriptovalute, svijet se okrenuo internetu, svi čim ustanemo gledamo Fejsbuk, Mesindžer, gledamo šta se dešava, čitamo novine… Papirne novine uskoro će izumrijeti. Došlo je i do potrebe za novim valutama, prije svega kako bi se smanjio uticaj banaka u monetarnom svijetu”, objašnjava Bajić.

U vrijeme predsjedničke kampanje u SAD, kada je bilo jasno da Donald Tramp ima šanse da pobijedi, na Vol Stritu je porasla prodaja kriptovaluta — Bajić objašnjava da se javila sumnja u vrijednost dolara.

Bajić je odgovorio i zašto rokeri nisu kupovali švajcarski franak ili neku drugu valutu, kao i zašto kriza u Evropi nije pojačala vrijednost kriptovaluta.

“U Americi vlada drugačija kultura, drugačiji način razmišljanja. Oni žive u promjenama, žive američki san, rade ono što vole, ono u šta vjeruju. Svi ostali, a posebno Evropljani, konzervativniji su i teže prihvataju promjene. Tamo su ljudi naviknuti na to, organizacije i kompanije bilo kakve promjene na tržištu, koje su danas veoma česte, mogu da istrpe, ljudi su navikli na te stvari. Ako se u Evropi desi malo veća promjena, ljudi bukvalno ne mogu da se snađu”, kaže Bajić.

U razradi klaudkojna primjenjuje se revolucionarna tehnologija zaštite, koja zamjenjuje dosadašnji blok-lanac koji se inače koristi u kriptovalutama. Nova tehnologija zove se RAIDA — riječ je o nezavisnom nizu administratora koji ga održavaju. U svijetu postoje 24 servera koji ne znaju jedan za drugog, njihove lokacije, ni tehnologije na kojima se zasnivaju, što je izuzetno važno zbog bezbjednosti sistema. Korisnici samo treba da zapamte svoju šifru i klaudkojn mogu i preko telefona da konvertuju u drugu valutu, ili njime pazare na internetu.

Najveći konkurent klaudkojnu trenutno je bitkojn, koji se umnožava različitim radnjama, odnosno operacijama na mreži. Međutim, valuta u čijem usavršavanju je učestvovao naš sagovornik naći će se i na berzi — moći ćemo da je kupimo ili prodamo i tako zaradimo, a vrijednost će joj određivati ponuda i potražnja.

“Trenutno su tri velika konkurenta na tržištu klaudkojn, eterneus i bitkojn — a koji će postati najvrjedniji, to će reći tržište. Navijamo za našu tehnologiju koja je među prvih deset u svijetu. ’Pejpal‘ je u pregovorima sa našim osnivačem, profesorom informatike iz Kalifornije Šonom Vordingtonom, da se klaudkojn prizna kao sredstvo plaćanja. Dakle, sada možete da kupite nešto na internetu i da platite klaudkojnom. To je veliki pomak. Ipak, sve zavisi od institucija kao što je Svjetska banka. Ona trenutno ne priznaje kriptovalute, zato što bi to smanjilo veliki uticaj svih banaka u svijetu. Neće postojati više potrebna za konverzijom, banke na njoj neće zarađivati”, ističe on.

On dodaje da će to u velikoj mjeri zavisiti od ljudi koji sjede u Svjetskoj banci, odnosno od toga koliko su dalekovidi. Stručni tim klaudkojna u Kaliforniji vjeruje da njihova virtuelna valuta ima budućnost.

“Ima ljudi koji su zainteresovani, ljudi koji bukvalno počinju da lobiraju da kriptovalute budu priznate kao zvanične, da se odabere nekoliko koje mogu da se koriste u cijelom svijetu”, kaže Radovan Bajić.

Iako je postao bukvalno svjetska zvijezda na polju kriptovaluta, osim onih koji su ga pojedinačno zvali da čestitaju i pitaju kako da obezbijede svoje klaudkojne, nije mu se obratila nijedna kompanija ili zvanična institucija u Srbiji koja bi mogla da bude zainteresovana za ovaj sistem i njegovo znanje.

“Možemo da se vratimo nekim epohalnim otkrićima kao što je struja. Takođe je Srbin bio kreator toga i prenosa svih podataka, ovo je samo nastavak. Tesla je počeo da radi u fabrici koja je vidjela njegov potencijal i počela da finansira njegove patente. Ovakve patente mogu da počnu da finansiraju prije svega finansijske institucije, jer je to nešto što je njima blisko”, ističe Bajić.

Budućnost kriptovaluta je i u rukama država, ako one nađu svoju računicu i interes, “nevidljive valute” će moći da uđu u trku sa tradicionalnim sredstvima poslovanja i plaćanja.

O kriptovalutama se sve više govori i na istoku. Iako nemaju zvaničan status u Ruskoj Federaciji, u Dumi posljednjih pola godine radi Komisija za regulisanje njihovog tržišta, a predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev predložio je tokom govora na Ekonomskom forumu u Astani da se svjetska ekonomija spasi od valutnog rata uz pomoć stvaranja globalne kriptovalute.

On dodaje da ne planira da napušta Srbiju i svoju karijeru gradi u nekoj drugoj zemlji.

“Ne. Apsolutno nemam namjeru da odlazim iz zemlje. Uostalom, kada radite na internetu, možete da budete bilo gdje”, kaže Bajić.

 

Izvor: Sputnjik

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top