BDP: Šta nam pokazuje, a šta nam skriva? Savjeti za tačnije mjerenje ekonomskog pulsa vlastite nacije | Ekonomist

BDP: Šta nam pokazuje, a šta nam skriva? Savjeti za tačnije mjerenje ekonomskog pulsa vlastite nacije

Slušajući ekonomiste, a možda još više političare, sigurno ste puno puta čuli termin BDP. Vjerojatno i znate što on okvirno predstavlja, no o BDP-u se može reći još puno više. BDP nam može relativno dobro reći kakav nam je trenutno životni standard u zemlji i kakav će nam biti, ali ako ga znamo pravilno čitati.

Krenimo redom, od samog naziva – BDP je skraćenica “Bruto domaći proizvod” (GDP na engleskom – “Gross domestic product”), a označava, kako mu i samo ime sugerira, ukupan skup svih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tokom 1 godine, izraženo u novčanim jedincima.

Imamo puno zemalja na svijetu, a BDP će nam otkriti koliko su one zapravo “jake” jer teško da ima boljeg pokazatelja snage. Nego, kako ćemo uskoro i vidjeti, sam BDP neće nam nužno reći previše o kvaliteti života stanovnika te zemlje. Jedna zemlja može imati ogroman BDP, biti skladno tome vrlo snažna, a da se njeno stanovništvo ne može pohvaliti dobrim životnim standardom. Stoga koristimo dugi indikator, BDP po glavi stanovnika, ali o tome nešto kasnije.

Znamo što BDP znači, ali što je on zapravo? Ukratko – BDP je brojka koja predstavlja opštu ekonomsku aktivnost jedne zemlje. Imajući to u vidu odmah nam je jasno da je izračunavanje BDP-a poprilično kompleksan posao o kojem brinu ekonomisti. Naime, da bi se izračunao ukupan BDP valja uzeti u obzir puno toga – od proizvodnje, potrošnje (privatne i javne), uvoza, izvoza…

U suštini, BDP se može odrediti na tri načina i sva tri bi trebala, u principu, dati jednake ili vrlo slične rezultate:
1) Prema proizvodnji
2) Prema zaradi
3) Prema potrošnji

Dakle, analiziramo koliko se toga u datom periodu proizvelo, ili zaradilo, ili potrošilo. Teoretski brojke bi trebale biti okvirno iste.

Iznos BDP-a daje nam ideju koliko je jedna ekonomija zdrava, a pošto se u svakoj zemlji računa na isti način, BDP je odličan za upoređivanje zemalja. No, možda najvažnija upotreba BDP-a je za komparaciju iz perioda u period. Naime, pošto se BDP objavljuje najčešće u kvartalima, prema njegovom iznosu možemo vidjeti u kojem pravcu ide ekonomija.

Puno puta ste čuli za BDP, a podjednako puta i za termin “recesija”. Što je recesija? Recesija zapravo znači da u dva uzastupna kvartala nismo imali rast BDP-a. Dakle, ako se BDP smanjuje u dva uzastopna kvartala, u odnosu na prethodni kvartal, kaže se da se nalazimo “u recesiji” (ukoliko pak imamo pad od 10 ili više % to se naziva “depresijom”, ili ako – zavisno o definiciji – imamo dugotrajnu recesiju).

Dakako, recesija zvuči jako ružno i uz taj termin vezujemo vrlo negativne konotacije, no zapravo recesija ne mora nužno označavati nešto strašno. Uzmimo ovakav primjer – recimo da nam je ekonomija u prvom kvartalu rasla za 5%, u drugom (u odnosu na prvi) pala je za 0,2%, a u trećem (u odnosu na drugi) za dodatnih 0,4% – službeno tada se nalazimo već u recesiji, ali nemamo razloga za veliku brigu jer sada u četvrtom kvartalu i dalje možemo reći da nam je ekonomija ove godine poprilično dobro prošla (ukupan rast od 4,6% u odnosu na zadnji kvartal prethodne godine).

Kao što vidimo iz ovog primjera, mjerenje BDP-a može biti varljivo, a ako ne znamo kako se čita brzo ćemo postati žrtve lukavih političara koji će nam se hvaliti kako smo “izašli iz recesije”. Što to zapravo može značiti? Uzmimo gornji primjer, samo s obrnutim vrijednostima – prvi kvartal ekonomija nam je pala za 5%, a možda je i prethodne kvartale bila u padu, odnosno nalazimo se u dugačkoj recesiji. Možda smo već izgubili i više od 20% ekonomije, i onda uslijedi jedan kvartal s mizernim rastom od 0,2%, a drugi s rastom od 0,4%.

Što će se desiti? Vlada će sazvati “vanrednu konferenciju” za novinare kako bi javnosti objavila da smo “izašli iz recesije”. Možda i jesmo, tehnički, ali smo i dalje u ogromnim problemima, a možda nam BDP raste jer smo dotakli dno i jedini put je onaj prema gore.

Dakle, lekcija je, oprezno s BDP brojkama kada dolaze od strane politike. Valja pogledati kakav je  BDP trend u zadnjih 5, 10 ili više godina.

Osvrnimo se malo na crnogorski BDP u tom kontekstu, da vidimo kako stojimo u poređenju sa drugim zemljama bivše SFRJ.

Svakako, tačka nakon koje kreće pad je 2008., odnosno početak velike globalne krize. Iz te perspektive može se zaključiti kako nacionalne vlasti nisu mogle učiniti puno po tom pitanju (ali imaju zadatak što prije zemlju izvući iz toga). Nadalje, grafikon pokazuje kako se ne može previše učiniti u trenutku kada ekonomija postane duboko integrirana u globalnu – osjetiće sve udarce.

U tom kontekstu zanimljivo je vidjeti grafikon za zemlje bivše SFRJ:
BDP (u milijardama USD) za zemlje bivše SFRJ (izvor: Svjetska banka)

Kao što možemo vidjeti, situacija Hrvatske, Slovenije i Srbije je poprilično slična – oštar pad. U isto vrijeme BiH, Makedonija i Crna Gora, čiji rast od 2000. nije bio toliko strm, lakše su pogođene krizom. Šta više, ako se fokusiramo na donje tri zemlje…BDP (u milijardama USD) za BiH, Makedoniju i Crnu Goru od 2000. do 2016. (izvor: Svjetska banka)…

Uvidjećemo da je BiH od 2008. do 2016. imala pad s 19 milijardi USD na 16,6 milijardi USD, Crna Gora gotovo stagnira u istom periodu (s 4,5 na 4,2 milijarde USD), dok je Makedonija čak povećala BDP u odnosu na kriznu 2008. – s 9,9 na 10,9 milijardi USD.

No, kako smo već i ranije istaknuli, same BDP brojke mogu biti odličan pokazatelj u kakvom pravcu ide ekonomija neke zemlje. Takođe možemo koristiti BDP i za komparaciju zemalja po ekonomskoj snazi, ali sam BDP broj neće nam nužno reći kakav je životni standard, za tu svrhu imamo BDP po glavi stanovnika (engleski: “GDP capita”). Izračunavanje je krajnje jednostavno – BDP zemlje dijelimo s brojem njenih stanovnika.

Što se  tiče BDP-a i BDP-a po glavi stanovnika, pogledajmo komparaciju za zemlje bivše SFRJ:

BDP:
BDP (u milijardama USD) za zemlje bivše SFRJ od 2000. do 2016. (izvor: Svjetska banka)
BDP po glavi stanovnika:
BDP (u tisućama USD) za zemlje bivše SFRJ od 2000. do 2016. (izvor: Svjetska banka)

Uočavate razliku? Slovenija je daleko ispred, Hrvatska po sredini, a ostale zemlje bivše SFRJ u sličnoj su situaciji. Znači li to da je u Sloveniji najviši životni standard od svih zemalja bivše SFRJ? Gotovo sigurno jeste. Dakako, u toj procjeni se djelimično oslanjamo i na lično znanje. No, što da uspoređujemo nekih 6 zemalja iz Afrike, recimo ovih:BDP po glavi stanovnika (u tisućama USD) za nekoliko afričkih zemalja od 2000. do 2016. (izvor: Svjetska banka)

Možete li sa sigurnošću reći da se “najbolje živi” u Kamerunu? Ili da je život toliko bolji u Zimbabveu nego u Mozambiku? Možda baš jeste tako, no to nam samo BDP po glavi stanovnika ne može reći sa sigurnošću. Naime, ovo je BDP podijeljen s brojem stanovnika – ovo nisu godišnja primanja po stanovniku, govorimo o opštem bruto dohotku. Dakle, ove brojke nam ne otkrivaju ništa o, recimo, jazu između bogatih i siromašnih u zemljama. Možda je elita neizrecivo bogata dok je narod ekstremno siromašan, te podatke neće nam otkriti ni BDP ni BDP po glavi stanovnika, zato s procjenama treba biti oprezan.

Nadalje, kada govorimo o BDP-u on nam također ne govori, recimo, kakav je nivo ekološkog onečišćenja u toj zemlji. Drugim riječima, BDP može rasti dok u isto vrijeme taj rast može imati negativne posljedice.

Toliko toga nam BDP “prećutkuje” – nivo nejednakosti u društvu, uopšte zadovoljstvo životom, stanje zdravstva, slobodu govora i izbora, nivo korupcije…

Zbog svega toga BDP ne bi smio jedini indikator kada upoređujemo zemlje ili mjerimo njihov interni progres. Ipak, govorimo o univerzalnom mjerilu koje će se još dugo vremena najglasnije isticati.

Za kraj, još jedan zanimljivi grafikon – BDP po glavi stanovnika od 1960. do danas za neke od najuteicajnijih zemalja svijeta:Kako možemo vidjeti, sve sile svijeta osciliraju, rastu, padaju… osim jedne, SAD-a, gdje BDP po glavi stanovnika, izuzev manje deformacije oko 2008., raste gotovo pa linerano. Isto imamo i kod BDP-a (izraženo u bilijardama USD):Ovdje imamo jedan znatan “skok” Kine koja se zadnjih 15-ak godina odvojila od “grupe”, ali već se i na ovom grafikonu može uočiti kako njen ekonomski rast usporava dok onaj američki samo raste i raste. Zašto je tako? Recimo da je to idealna tema za raspravu i neki idući tekst. Spomenimo još samo ovo – jedina “sila” koja je na svijetu u stanju konkurisati SAD-u je Europska unija (zemlje BRICS-a ima BDP otprilike koliko i EU, oko 16 bilijardi USD, ali BRICS je daleko od kompaktne sile), koja je krajem 80-ih preuzela vodstvo u BDP-u:No, nakon 2008. – odnosno krize koja je započela u SAD-u (zanimljivo, zar ne?) – kreće stagnacija i pad EU BDP-a dok SAD ponovno preuzima snažno vodstvo sa svojom gotovo nedirnutom linijom.


Anton Roša – advance.hr

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top