Banke, sektor nekretnina i kazina-idealno tle za pranje novca u Crnoj Gori | Ekonomist

Banke, sektor nekretnina i kazina-idealno tle za pranje novca u Crnoj Gori

Bankarski sistem, sektor nekretnina i kazina idealno su tle za pranje novca u Crnoj Gori. To je pokazala Vladina Nacionalna procjena rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, u kojoj je istaknuto da naša zemlja ima srednji stepen rizika kada su posrijedi ove “pošasti”.

Analizom je utvrđeno da se, u odnosu na procjene stepena ranjivosti cjelokupnog sistema, može zaključiti da su za sve oblasti u najvećem dijelu utvrđene iste ranjivosti, koje omogućavaju ostvarenje negativnih posljedica, te da je neophodno u kontinuitetu raditi na normativnim poboljšanjima, edukaciji, unaprijeđenju statistike i saradnji između državnih organa.

Kao najvažniji sektori koji su procijenjeni i u kojima je utvrđen značajan stepen rizika se izdvajaju banke, zatim sektor nekretnina (izgradnja i prodaja) i kazina.

Prema podacima koji su dobijeni od različitih nadležnih organa, a uzimajući u obzir saznanja iz prakse, može se naročito skrenuti pažnja na ranjivost bankarskog sektora, kao jednog od najvažnijih sektora.

“Naime, veličina sektora koji se i dalje širi osnivanjem novih banaka, broj ponuđenih proizvoda, mogućnost njihove zloupotrebe u svrhu pranja novca upućuje na posebnu pažnju koju treba posvetiti istom. Centralna banka Crne Gore vrši nadzornu funkciju na kvalitetan način, ali je prosto mogućnost upotrebe bankarskog sektora za integraciju novca značajna, što je potkrijepljeno i studijama slučaja u kojima je utvrđeno da se najveći dio novca za koji je utvrđen osnov sumnje ( neki slučajevi su procesuirani i donešene su presude) da predstavlja pranje novca, ubacivao kroz bankarski sistem”, ističu u Vladi.

Statistika koja se odnosi na ukupan iznos prijavljenih gotovinskih transakcija izvršenih prekos banaka (podrazumijeva se deponovanje i podizanje ukupno) ukazuje na veliku količinu gotovine koja cirkuliše kroz sistem a kroz koju se mogao ubacivati i novac koji potiče od kriminala.

Istovremeno je u sektoru zabilježen jako mali broj prijavljenih izvještaja o sumnjivim transakcijama.

Pored banaka, kao značajan sektor u smislu rizika, koji se izdvojio na osnovu analiza je i sektor nekretnina.

“To je sektor koji je definitivno doživio intezivan razvoj u poslednjoj deceniji, te kao sektor u brzom razvoju koji je generisao jako veliku količinu sredstava, predstavlja pogodno tle za “pranje novca” i kao takvo mora biti bolje kontrolisano”, upozoravaju u Vladi.

Ranjiv je i sektor igara na sreću-kazina naročito.

 “Samo podatak da je u 2014. godini Upravi za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma izvještavano o gotovinskim transakcijama od strane sektora u ukupnom iznosu od 28.556.977 eura ukazuje na aktivan “keš-sektor” koji treba biti pod jačim nadzorom. Ovaj podatak ukazuje na veliku količinu gotovog novca koji se uloži ili dobije, za koji je teško u potpunosti sprovesti propisane zakonske mjere provjere. U tom dijelu se izdvajaju nerezidentna lica kao većina klijenata, što dodatno nameće pitanje porijekla sredstava i načina unošenja sredstava u zemlju”, pokazala je analiza Vlade.

Konačna ocjena ranjivosti je srednja ranjivost.

“Analiza sadašnjeg stanja pokazuje da Crna Gora u prethodnom periodu nije bila suočena sa krivičnim djelom finansiranja terorizma. Međutim, zaključak je da treba biti spreman i na izazove u tom dijelu s obzirom da je to globalni problem koji se lako preliva na sve države i da nijedna nije imuna na potencijalne slučajeve finansiranja terorizma i terorizma”, ističe se u analizi.

Nakon utvrđenih ranjivosti i prijetnji, što predstavlja osnovu procjene rizika, zaključeno je da je u Crnoj Gori uspostavljen relativno dobar zakonodavni okvir za borbu protiv pranja novca, za koji postoji obaveza potpunog usaglašavanja sa međunarodnim standardima.

“Osim usaglašenih i kvalitetnih zakona i podzakonskih akata koji pokrivaju ovu oblast, jasno definišu prava i obaveze kao i postupanje nadležnih organa, Crna Gora ima obavezu postizanja jasnih i vidljivih rezulatata u efikasnosti, tj. u implementaciji istih koji se ogledaju u broju i kvalitetu prijavljenih sumnjivih transakcija, pokrenutih istraga, podignutih optužnica i na kraju pravosnažnih presuda. Dakle, potrebno je uspostaviti mehanizam koji djeluje usaglašeno i kvalitetno”, navodi se u analizi

Nedovoljno obučen kadar, nerazvijen IT, neprecizna statistika su neke od bitnijih prepoznatih slabosti u sistemu borbe, koji su predstavljeni kroz pojedinačne prikaze sektora koji su procijenjivani.

Opšti zaključci koji se provlače kroz dokument su potreba edukacije i osposobljenja profesionalnog kadra, razvijanje tehnologije, softvera, vođenje precizne statistike, koji će u krajnjem dovesti do rezultata.

“Željeni cilj je veći broj presuda u ovoj oblasti”, zaključeno je u dokumentu.

Izvor: CdM

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top