Azijski indeksi pali drugi uzastopni dan | Ekonomist

Azijski indeksi pali drugi uzastopni dan

Na azijskim su berzama u utorak cijene dionica pale drugi dan zaredom jer su trgovinske tenzije između SAD-a i Kine i skok cijena nafte na najviše nivoe u gotovo četiri godine izazvali zabrinutosti u vezi rasta globalne ekonomije.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,2 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao blagih 0,1 posto, dok su u Singapuru, Australiji i Šangaju cijene dionica pale između 0,1 i 0,7 posto. U Hong Kongu i Južnoj Koreji danas se zbog praznika ne radi.

Na berzama vlada oprez, kao i juče na Wall Streetu, gdje su Dow Jones i S&P 500 indeks pali, jer su u ponedjeljak na snagu stupile 10-postotne carine na 200 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz u SAD.

Peking je uzvratio carinama na uvoz 60 milijardi dolara vrijedne američke proizvode i otkazao za ovu nedjelju zakazane pregovore o trgovini te poručio da zamjenik premijera Liu He neće doći na sastanak u Washington.

Prošle su nedjelje cijene dionica na svjetskim berzama snažno porasle jer su ulagači očekivali nastavak pregovora između Washingtona i Pekinga, no sada su te nade splasnule.

Wang Shouwen, zamjenik kineskog ministra trgovine, kazao je jutros kako je teško nastaviti pregovore kada je SAD „Kini stavio nož na vrat”. Kada će se pregovori nastaviti, sasvim zavisi od volje Washingtona, kazao je.

Ulagači su suzdržani i zbog toga što danas počinje dvodnevna sjednica čelnika američke centralne banke. Odluke će biti objavljene u srijedu, a očekuje se da će Fed povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova po treći put ove godine.

Pažljivo će se pratiti i ostali detalji u saopštenju za eventualne smjernice po pitanju daljeg kretanja kamata i situacije u najvećoj svjetskoj ekonomiji.

Oprez ulagača posljedica je, takođe, rasta cijene nafte, koja je na londonskom tržištu dosegla najviše nivoe u gotovo četiri godine. Jutros je cijena barela ojačala 0,2 posto, na 81,30 dolara.

Posljedica je to odluke OPEC-a i njegovih partnera na čelu s Rusijom da neće povećati proizvodnju, uprkos padu ponude iz Irana zbog predstojećih američkih sankcija protiv te zemlje i uprkos pozivima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da spuste cijene nafte.

I na valutnim tržištima vlada oprez. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 94,32 boda, dok je juče u ovo doba iznosio 94,22 boda.

Pritom je cijena dolara prema japanskoj valuti porasla s jučerašnjih 112,55 na 112,85 jena, a u jednom se trenutku po prvi put nakon dva mjeseca probila i iznad 113 jena.

Američka je valuta ponešto ojačala i u odnosu na evropsku, pa je kurs eura skliznuo na 1,1735 dolara, dok je juče u ovo doba iznosio 1,1750 dolara.


 

Izvor: SeeBiz

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top