Azijske berze pale, dolar stabilan | Ekonomist

Azijske berze pale, dolar stabilan

Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio u minusu 0,5 odsto, dok su cijene akcija u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu skliznule između 0,1 i 0,3 odsto.

Zbog toga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, oko 7,30 sati bio u minusu 0,2 odsto.

Azijski su ulagači suzdržani zbog napetosti na korejskom poluostrvu nakon što je utorak Sjeverna Koreja ispalila balističku interkontinentalnu raketu, koja je pala u japansko more, a koja bi, procjenjuje se, mogla dostići i SAD.

To je izazvalo velike kritike međunarodne zajednice, široku diplomatsku aktivnost, ali i prijetnje iz SAD-a.

Ulagači su oprezni i zbog jučerašnjeg nejasnog smjera indeksa na američkim berzama.

Nasdag indeks porastao je zahvaljujući oporavku tehnološkog sektora, dok su S&P 500 i Dow Jones ostali gotovo nepromijenjeni jer je njihov rast spriječio oštar pad energetskog sektora.

Juče je, naime, prekinut višednevni uspon cijena nafte, koje su zbog jačanja dolara i straha od povećanja proizvodnje OPEC-a potonule više od 5 odsto.

Jutros je na američkom tržištu cijena barela ojačala 0,4 odsto, na 45,35 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,5 odsto, na 48,05 dolara.

Uprkos ovom rastu, ulagači nisu sigurni da će se cijene zadržati na ovim nivoima jer posljednjih nedjelja cijena ′crnog zlata′ izuzetno oscilira.

Iako su članice OPEC-a od početka godine smanjile proizvodnju, jaz između velike ponude i nedovoljno snažne potražnje i dalje je velik jer u SAD-u proizvodnja raste.

“Američki proizvođači su glavni kapitalistički proizvođači. Stoga im vlasti ne mogu diktirati hoće li ili neće proizvoditi. Oni će proizvoditi sve dok im je to profitabilno”, kaže Tim Ghriskey, direktor u firmi Solaris Asset Management.

U fokusu ulagača je i juče objavljeni zapisnik s posljednje sjednice Feda, koji je pokazao da se sve više zvaničnika američke centralne banke ne slaže oko smjera inflacije, koja se kreće ispod ciljanih 2 odsto.

I dok jedni drže da je slabljenje inflacije privremeno, drugi očekuju dalje popuštanje inflacijskih pritisaka, a to dovodi u pitanje planove Feda o povećanju kamatnih stopa.

Fed je od početka godine ključne kamate povećao u dva navrata za po 0,25 postotnih bodova, a neki su zvaničnici najavljivali još jedan takav potez do kraja godine. No, to sve više dolazi u pitanje zbog usporenog rasta ekonomije i inflacije.

“Vjerujemo da bi zabrinutosti zvaničnika Feda o trajnijem usporavanju inflacije mogle doći do odlaganja planiranog povećanja kamata u ovoj godini i samo dva povećanja u idućoj godini za ukupno 0,50 postotnih bodova”, kaže Kathy Bostjancic, direktorka u Oxford Economicsu.

A na valutnim je tržištima dolarov indeks, koji pokazuje vrednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros gotovo nepromijenjen u odnosu na jučerašnje zatvaranje, pa se kreće oko 96,29 bodova.

Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti oslabio 0,2 odsto, na 113,05 jena.

Evropska je valuta oslabila prema dolaru za 0,1 odsto, pa je njena cijena skliznula na 1,1335 dolara.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top