Azijska tržišta: Indeksi u padu | Ekonomist

Azijska tržišta: Indeksi u padu

Na azijskim berzama u petak su cijene dionica pale, ponajviše u tehnološkom sektoru, jer je ulagače zabrinulo upozorenje o slabljenju potražnje za pametnim telefonima, dok je rast cijena nafte podstakao strahovanja od jačanja inflacije.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7:00 sati u minusu 0,8 posto.

Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks oslabio 0,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,3 i 1,2 posto.

Pod najvećim je pritiskom jutros tehnološki sektor, nakon što je juče Taiwan Semiconductor (TSMC), proizvođač čipova, među ostalima, i za Apple, upozorio na slabiju potražnju za pametnim telefonima.

Cijena dionice Applea pala je 2,8 posto, a TSMC-a 5,7 posto, dok je indeks tehnološkog sektora na berzi u Tajvanu skliznuo 3,5, a na berzi u Južnoj Koreji 1,6 posto.

„Najveća je priča danas na azijskim tržištima upozorenje TSMC-a, koje je snažno pritisnulo tehnološki sektor”, navode analitičari JPMorgana u bilješci klijentima.

Zbog pada tehnološkog sektora, juče su se pod pritiskom našli i vodeći indeksi na Wall Streetu, čime je prekinut njihov višednevni rast.

Ulagači su na oprezu i zbog brzog rasta cijena nafte, koje su dosegle najviše nivoe od kraja 2014. godine, što je posljedica pada zaliha i poruke Saudijske Arabije da želi više cijene nafte, čime je poslala poruku da želi da se dogovor OPEC-a i partnera o smanjenoj proizvodnji nastavi i ubuduće.

Od januara 2017. OPEC i skupina nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene, a produženje tog dogovora i na iduću godinu dodatno bi podržalo cijene.

Jutros je cijena barela na londonskom tržištu ojačala dodatnih 6 centi, na 73,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 7 centi, na 68,35 dolara.

Analitičari upozoravaju da bi presnažan rast cijena nafte mogao podstaći rast inflacije, što bi, pak, moglo navesti centralne banke u svijetu na povećanje kamatnih stopa.

Zbog toga su prinosi na 10-godišnje američke obveznice dostigli 2,93 posto, najviši nivo u mjesec dana.

Rast prinosa na obveznice ne odgovara tržištima dionica jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi ulagači mogli dio svojih sredstava preusmjeriti iz dionica u obveznice.

Na valutnim je tržištima dolar ojačao. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 89,95 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 89,64 boda.

Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 107,40 na 107,65 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skliznula na 1,2345 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 1,2385 dolara.


Izvor: SeeBiz

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top