Azija obećani kontinent | Ekonomist

Azija obećani kontinent

Ukoliko je sjedište vaše kompanije u Njujorku, Londonu ili Parizu, možda bi trebalo da počnete da razmišljate da ga preselite na Istok, u Aziju.

“To će postati kristalno jasno na kraju ove godine kada bude zvanično pokrenuta Ekonomska zajednica (AEC) Udruženja zemalja Jugoistočne Azije (ASEAN)”, ocijenio je Tam Sai Čoj, predsjedavajući za Aziju i Pacifik globalne oditorske kuće KPMG iz Holandije.

Ova poruka je u saglasju sa onima koje su se mogle čuti na nedavno održanom Svjetskom ekonomskom forumu o Istočnoj Aziji (WEFEA) u Džakarti. Jedan od izazova sa kojima će se Azija, kao uostalom i drugi regioni u razvoju, suočavati jeste nešto sporiji privredni rast Kine, čija je turbo mašina razvoja pokretala ostale nacionalne ekonomije.

Najnovija analiza Azijske banke za razvoj (ADB) potvrdila je da je Istočna Azija i dalje region sa najbržim ekonomskim rastom u svijetu. Sa projekcijom održanja prosječne stope rasta iznad sedam odsto u 2015, Azija može da stane rame uz rame sa najprosperitetnijim ekonomijama kao što su Australija, Kina, Japan, Singapur i Južna Koreja. Prema ADB, velike azijske ekonomije bi ove i 2016. godine, trebalo da rastu po stopi od 6,3 odsto.

Tu je i odluka Federalnih rezervi Sjedinjenih Američkih Država da podigne kamatne stope, kao i jačanje dolara što će oslabiti azijske valute i otežati kompanijama otplatu dugova. Japan prolazi kroz fazu anemičnog rasta, što neće pomoći smanjenju azijskog izvoza, kao što ni ekonomije na najmnogoljudijem kontinentu nisu završile bitne poslove kod kuće, povećanje ulaganja u obrazovanje i zdravstvo i modernizaciju bankarskog sektora.

Uprkos ovim i drugim ograničenjima u hotelu Šangrila u Džakarti je za vrijeme trodnevnog zasijedanja WEF, među učenicima (više od 700 rukovodilaca kompanija, zvaničnika vlada i civilnog društva), vladala atmosfera optimizma u vezi sa perspektivom Azije.

“Niže cijene nafte povećale su unutrašnju tražnju i omogućile restrukturiranja fiskalne potrošnje u zemljama kao što je Indonezija što će dugoročno donijeti pozitivne rezultate”, tvrdi Semjuel Cien, izvršni direktor OCBC Banke sa sjedištem u Singapuru, koja posluje u zemljama Azije, između ostalih i u NR Kini, Hongkongu i Indoneziji. Postoje i drugi razlozi za optimizam.

U Indoneziji reformska politika nove vlade podstiče povjerenje potrošača i investitora. U Indiji su, zahvaljujući potezima premijera Narendre Modija za reformu birokratije i liberalizaciju industrije osiguranja, poslati pozitivni signali. Riječ je o devetoj i trećoj najvećoj privredi u svijetu mjereno paritetom kupovne moći. Potpredsjednik banke Kredi Suis za Aziju i Pacifik, Lito Kamaćo, smatra da investitori ne bi trebalo da ignorišu postojanje različitih pokretača rasta u Aziji.

“Prvo, domaća potrošnja na kontinentu raste po stopi bez presjedana, podstaknuta decenijama privrednog napretka. To je ekonomski mehanizam koji sam po sebi, podstiče mnoge privrede. Izvjesno je, takođe, da urbanizacija neće biti nastavljena samo u Kini, već i u Indiji i u zemljama Jugoistočne Azije. Ovo stvara potražnju u mnogim sektorima. Treće, Azija će i dalje imati velike potrebe u oblasti infrastrukture u narednoj deceniji. Ipak, sve ukazuje na to da region mora da ostvari bolju komunikaciju sa stranim investitorima”, poručuje Kamaćo.

Istočna Azija je još više učvršćena fenomenalnim rastom njenih tržišta u ekspanziji, među kojima su Indonezija, Mjanmar i Vijetnam. Mnogi polažu nade u AEC i izglede da će povećati trgovinski i novčani protok među njenim članicama. Očekuje se novo doba slobodnog protoka ljudi, roba i usluga širom ekonomskog bloka od 10 susjednih država članica sa više od 620 miliona ljudi.

Članice ASEAN su Brunej, Filipini, Indonezija, Kambodža, Laos, Malezija, Mjanmar, Singapur, Tajland i Vijetnam. Prema ocjeni Sirivana Ćuikamoltamusa, profesora Poslovne škole Tehnološkog univerziteta Nanjang u Singapuru, mnogo se očekuje od stranih i domaćih investicija u regionu, čiji je cilj sticanje koristi od ukidanja trgovinskih barijera i proširenja tržišta.

Sve veća konkurentnost i nestalnost svjetske ekonomije, uključujući rast i pad valuta i smanjenje cijena proizvoda, kao i izmeštanje svjetskog centra ekonomije u Aziju, znači da zemlje moraju da se prilagođavaju.

“Unutar globalne tranzicije, naš zadatak je jasan. Moramo ponovo da osmislimo strategije privrednog i društvenog razvoja. Moramo da se sa potrošnje vratimo na proizvodnju i da, umjesto u potrošnju, investicije usmjerimo u infrastrukturu, u razvoj industrije, i što je najvažnije, da ulažemo u najvrjednije bogatstvo 21. veka, ljudski kapital”, konstatovao je indonežanski predsjednik Joko Vidodo na otvaranju SEF.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top