Agrobudžet 40 miliona eura, Ministarstvo regrutuje nove korisnike | Ekonomist

Agrobudžet 40 miliona eura, Ministarstvo regrutuje nove korisnike

Agrobudžet za ovu godinu iznosi 40 miliona eura i veći je za 8,5 miliona eura ili 26,8 odsto u odnosu na prošlu godinu, saopštio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.

“Smatramo da ovaj Agrobudžet predstavlja dobru osnovu za dalji razvoj sektora poljoprivrede, unapređenje uslova života na selu, otvaranje novih radnih mjesta, usvajanje novih standarda i jačanje naših institucija. Ovaj Agrobudžet je i put za obezbjeđivanje još izdašnije podrške iz nacionalnog budžeta i EU fondova”, kazao je Simović.

Agrobudžet predstavlja zbir sredstava iz nacionalnog budžeta, evropskih fondova i veoma povoljnih kreditnih aranžmana, koje je Vlada ugovorila tokom prošle godine sa Svjetskom bankom i Međunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede – IFAD-om.

Kod sva tri ključna izvora sredstava u ovoj godini Crna Gora bilježi značajan rast.

“Posebno ohrabruje rast raspoloživih EU fondova, što je rezultat novih evropskih iskoraka Crne Gore, potvrda jačanja kapaciteta naših institucija. Uporedna iskustva mnogih država, sadašnjih članica EU, govore da pored velikih benefita u brojnim oblastima, posebno su za sektor poljoprivrede dobili izdašne fondove podrške. Na nama je da tu šansu iskoristimo, kao što su uspjele brojne nove EU članice”, kazao je Simović.

U strukturi Agrobudžeta definisane su tri oblasti podrške- poljoprivreda, ribarstvo i operativni programi.

“Ukupno je definisano 56 mjera. Najveći broj mjera se odnosi na ruralni razvoj i to 23, u iznosu od 23,5 miliona eura. Za mjere tržišno-cjenovne politike namijenjeno je 6,6 miliona eura. Za direktna plaćanja definisali smo šest programa i opredijeljeno je preko šest miliona eura, odnosno oko 800 hiljada eura više nego prošle godine”, naveo je on.

Prema njegovim riječima, obezbijeđen je širi obuhvat korisnika, uključivanje znatno većeg broja malih gazdinstava u sistem premija.

“Širi obuhvat i uključivanje malih gazdinstava je izraz dodatne pravednosti, uvažavanja realnih struktura – odnosno broja grla i veličine zemljišnih parcela, uz istovremeno postepeno približavanje direktnih plaćanja evropskom modelu. Povećanim obuhvatom korisnika stvaramo bolju osnovu za pregovaračku poziciju sa EU, kako bi crnogorski farmeri dobili premije iz EU budžeta, na način na koji sada taj značajni podsticaj koriste farmeri širom Evrope”, kazao je Simović.

Zbog toga su smanjili uslov za premije u stočarstvu sa tri na dva grla u govedarstvu i sa 30 na 20 grla u kozarstvu.

“Smanjili smo uslov minimalne površine u biljnoj proizvodnji sa 0,5 na 0,3 ha. Povećali smo premije za tov junadi za grla porijeklom iz Crne Gore na 140 eura po grlu”, naveo je ministar.

Takođe, Crna Gora postepeno uvodi EU sisteme kontrole da bi pripremili naše farmere i institucije na pravila korišćenja značajno većih EU fondova za direktna plaćanja.

“Ohrabreni rezultatima podrške prerade mlijeka na porodičnim gazdinstvima, nastavljamo sa tom mjerom, vjerujući da ćemo broj prošlogodišnjih gazdinstava – 276, povećati u ovoj godini. To je bila dobra odluka, jer tih 276, vjerujem u ovoj godini i 400 gazdinstava, su novi pogoni u kojima žive i rade članovi tih porodica. Ti objekti se registruju kod nadležne uprave, kontroliše se kvalitet i zdravstvena ispravnost gotovih proizvoda, čuva se tradicionalna proizvodnja i podstiče potražnja za tim proizvodima u turističkim objektima i trgovačkim lancima”, kazao je on.

Premije za mlijeko ostaju na prošlogodišnjem visokom nivou, uz unapređenje procedura i potrebu ispunjavanja higijenskih uslova na farmama, uz dodatne premije za kvalitetno sirovo mlijeko.

Podrška za mlade farmere

Novina je i dodatna podrška za mlade farmere.

“Za njih smo obezbijedili i posebne programe i dodatne podsticaje. Zadržali smo poseban program za mlade farmere koji smo započeli prošle godine i kroz koji smo za njih 45 obezbijedili po 10.000 eura bespovratne podrške, za pokretanje poslovanja. Nastavljamo i ove godine, vjerujem, sa novih 50 mladih farmera. Starosnu granicu smo povećali sa 30 na 35 godina. Kod direktnih plaćanja mladi farmeri imaju povećanu premiju po hektaru i povećanu bespovratnu podršku u određenom broju mjera ruralnog razvoja”, kazao je Simović.

Podrška sektoru pčelarstva uvećana je za 58 odsto u odnosu na prošlu godinu.

“Zadržali smo mjeru za slučaj potrebe za intervencijama na tržištu. Iskustvo iz prošle godine ukazuje na potrebu ove mjere, kada se jave tržišni viškovi kod sezonskih proizvoda i kada treba intervenisati sa dozvoljenim mjerama”, kazao je Simović.

Mjere ruralnog razvoja Ministarstvo je podijelilo na tri osovine.

“Prva i najvažnija osovina po opredijeljenim sredstvima je mjera jačanja konkurentnosti proizvođača hrane, za koju smo definisali 17 programa i opredijelili oko 21 milion eura”, objasnio je on.

Nastavljaju sa realizacijom IPARD like projekata namijenjenih za poljoprivredna gazdinstva i sektor prerade.

“Tokom prošle godine, realizovali smo 217 IPARD like projekata, ukupne investicije 8.400.000 eura i obezbijedili bespovratnu podršku od četiri miliona eura. Ohrabreni ovim rezultatima, iskazanom spremnošću i potrebom za sredstvima i primarnog i prerađivačkog sektora, realno je očekivati da će se ovogodišnja planirana sredstva realizovati”, kazao je Simović.

Jasno poručuje- evropska pravila za korišćenje evropskih sredstva, moraju se do kraja ispoštovati.

“Vjerujem da ćemo biti uspješni i realizovati planirana sredstva po IPARD programu. Da ćemo realizovati projekte za primarnu proizvodnju, za investicije od 10.000 do 500.000 eura, za koje je obezbijeđena bespovratna podrška do 60 odsto, za mlade farmere do 65 odsto ili čak do 70 odsto za mlade farmere u planinskim područjima. Vjerujem da ćemo biti uspješni i u realizaciji projekata u oblasti prerade za investicije od 40.000 do 1.500.000 eura za koje je obezbijeđena bespovratna podrška do 50 odsto investicije”, istakao je Simović.

Novina je da će kroz projekat MIDAS II podržati formiranje otkupnih centara i obezbijediti podršku investicijama u ruralni turizam.

 

Pored podrške profesionalnim ribarima i unapređenju sektora marikulture, posebna pažnja će se posvetiti mjerama za održivo upravljanje i očuvanje resursa ribe i drugih morskih organizama.

“Podržaće se nabavka i instalacija neophodne opreme za mjesta prvog iskrcaja duž naše obale, uspostavljanje elektronskog sistema prikupljanja podataka i sljedljivosti u malom obalnom ribolovu”, kazao je Simović.

Kod slatkovodnog ribarstva, takođe, novina je uspostavljanje sljedljivosti proizvoda ribarstva, kroz nabavku uređaja za vođenje evidencije o prodaji i izgradnju i opremanje mjesta prve prodaje.

“Uvodimo i direktna plaćanja u akvakulturi, kako bi podržali uzgajivače slatkovodne ribe”, objelodanio je Simović.

Po prvi put Crna Gora ima posebno obezbijeđena sredstva u nacionalnom budžetu za realizaciju programa mjera za bezbjednost hrane, za koji je izdvojeno 349.000 eura.

“Dodatno će se unaprijediti sistem službenih kontrola hrane i redovnih analiza hrane u svim fazama – od primarne proizvodnje, preko prerade do prodaje krajnjem potrošaču”, kazao je on.

Za mjere obavezne zdravstvene zaštite životinja uložiće se 1.400.000 eura, uz dodatno ulaganje od oko milion eura za vakcinaciju protiv kvrgave kože govedi i plavog jezika.


 

Izvor: Slađana Đukanović/CDM

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top