| Ekonomist

Nedavni rast prinosa na evropske obveznice i jačanje eura povećali su zabrinutost ulagača u dionice i podsjetili ih da se na tržištu s vremena na vrijeme dogodi korekcija, kao što se DAX indeks spustio za deset posto u jednom mjesecu, ali i bez obzira na to mnoga tržišta u Evropi zabilježila su rast od 15 posto.

U tom kontekstu ulagači se pitaju jesu li evropske dionice ostvarile najbolje rezultate za ovu godinu i je li vrijeme za smanjivanje rizika. Ipak, Simon Fasdal, rukovodioc trgovanja obveznicama u Saxo Banci, vjeruje da će evropsko ulagačko okruženje sve do kraja ove godine ipak ostati netaknuto.

Ulagači i tržište trenutno su pod uticajem moguće Fedove politike za rast kamatnih stopa u SAD-u i s druge strane potpunog nedostatka uticaja politike Evropske centralne banke (ECB) i programa otkupa obveznica (QE program). Upravo je aktivnost ECB-a pozadina za rast prinosa na njemačke desetogodišnje obveznice s nule na jedan posto. To je svakako vrlo snažan pomak na tržištu, u širem kontekstu, ali većina je zapravo bila iznenađena samom brzinom rasta, smatraju u Saxo Banci.

– Snažan euro zapravo najviše pritiska evropske dionice, a to je upravo razlog za QE program koji treba da unaprijedi privredu (i dionice) sa slabijom valutom. _Zato je jasno da visoki obveznički prinosi i jak euro predstavljaju negativne faktore za evropske dionice – ističe Fasdal i pojašnjava da fundamentalni pokazatelji daju sliku oporavka s poboljšanjem ekonomskog sentimenta, a od juna ponovno rastu na iznenađenje tržišta.

Ukupno gledajući, prinosi rastu na pozitivnom talasu i pokazuju da ćemo u određenom trenutku ipak vidjeti rast evropske privrede koji je samoodrživ.

Pokretač daljeg poboljšanja će biti niske cijene nafte kojima je očito potrebno više vremena za konkretan uticaj na evropsku i globalnu ekonomiju, ali i reaktivacija ECB-a, smatraju u danskoj investicijskoj banci. Smjer QE programa može djelovati samo ako nije reverzibilan, što bi značilo da ECB treba podsticati mogućnosti QE-a i to uglavnom uticajem na tržište obveznica kao katalizatorom za slabiji euro i moguće jačanje dionica. Analitičari i ulagači mogu biti zabrinuti hoće li to dovesti do prejakog stimulansa na tržištu, no iako se slaže s mogućim opasnostima, Fasdal podsjeća da smo prije šest mjeseci, na kraju bez razloga, strahovali od snažne deprecijacije u eurozoni na osnovu scenarija koji se dogodio u Japanu. Evropske dionice do kraja 2015. bi mogle zyato da nastave svoju pozitivnu putanju.

Situacija u Grčkoj reflektuje se i na tržište dionica i iako je grčko tržište dionica krenulo s pozitivnim kretanjima početkom ove godine, ali ipak većinom neuspjelo, važno je istaknuti da je ASE indeks atinske berze sada na nivou polovine vrijednosti koju je zabilježio prije evropske krize, prije 2011. godine. Špansko i portugalsko tržište je uhvatilo čvrsto tlo, pa je portugalski PSI blizu nivoa s početka 2011., dok je trgovanje u Španiji šest posto više. S takvim jasnim pokazateljima, čini se da postoji značajan potencijal za rast, naročito ako grčke dionice s vremenom zatvore nastalu ‘rupu’. Za to su svakako potrebni dogovor za problem duga i naravno reforme javnog sektora, smatra Fasdal i ističe da je jedan nužni preduslov već ispunjen – konkurentnost privatnog sektora u Grčkoj oporavila se posljednjih godina radi snažnog, ali očito nužnog, razduživanja uoči krize. S pretpostavkom sprovođenja nužnih reformi, grčke dionice bi mogle da budu jedne od najboljih srednjih i dugoročnih mogućnosti za ulaganja, zaključuje glavni stručnjak za dionice u danskoj investicionoj banci.

Izvor:
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top