4 načina da upravljate ljudima pametnijim od sebe | Ekonomist

4 načina da upravljate ljudima pametnijim od sebe

Pametni šefovi zapošljavaju ljude koji su još pametniji. Naravno, onda treba njima upravljati. Evo kako menadžeri eksperti upravljaju gomilom “pametnjakovića”.

Upravljanjem ljudima pametnijim od sebe – ili pak ljudima koji misle da su pametniji – pravi je izazov. Bilo da vodite startup ili veliku kompaniju, na vama je odgovornost da protumačite intelekt zaposlenog, utvrdite ambiciju, nivo samouvjerenosti i svakodnevni progres. Zamislite scenario gdje ste plaćeni da nadgledate tim od više od 1 500 istraživača i naučnika, koji svi rade za jedan cilj: naučna otkrića koja mijenjaju svijet. Ovo bi čak i Marku Zuckerbergu zadalo glavobolju.

Tačno to je zadatak Dr. Chrisa Czura, potpredsjednika Istraživačkog Feinstein Instituta za medicinska istraživanja, koji obuhvata 18 bolnica, više od 50 000 zaposlenih i 7 miliona pacijenata.

Dr. Czura odgovara na pitanja kako uspijeva da upravlja svim ovim genijalnim ljudima efikasno i efektivno. Iako ima PhD, on nema MBA ili neki formalni menadžment trening. Ipak, počeo je da radi kao automehaničar, pa je shvatio kako djelovi funkcionišu zajedno.

Evo četiri načina kako on upravlja ljudima pametnijim od sebe.

1. Neka nauče isti jezik.

Czura kaže “Zajednički imenilac za cijelu moju organizaciju je da svi mi dijelimo istu strast za naukom. Svi ovdje su sa istim ciljem i veći dio menadžera ima iskustva u vođenju.” Czura spaja slične biografije da utvrdi zajednički jezik koji će se interno koristiti. Ovo omogućava međusobno razumijevanje, što smanjuje problem u komunikaciji. Onda oni zajedno pronalaze način kako da iskomuniciraju svoje pronalaske spoljašnjem svijetu.

2. Fokusirajte se manje na IQ a više na kolaborativnu inteligenciju.

Czura tvrdi da je tajni začin na Feinstein-u kolaboracija. On objašnjava da se svi intervjui pri zapošljavanju fokusiraju na poslovni stil i filozofiju. On vjeruje da su ljudi jednostavno ili spremni na saradnju ili nisu. Oni zapošljavaju i zadržavaju talente koji su fundamentalno i suštinski kolaborativni. Čak su I odbijali brilijantne kandidate samo zbog njihove nesposobnosti da rade dobro sa drugima.

3. Natjerajte ih da govore “Mi” umjesto “Ja”.

Czura ističe da potencira timski rad umjesto individualizma. U svemu što rade pokušavaju da inkorporiraju moć zajedništva ili onog “Mi”. Čak prave male simpozijume dovodeći doktore i naučnike iz potpuno drugačijih disciplina gdje se postiže pravi napredak. Czura ističe da mnogi naučnici, naročito iz molekularne biologije i prirodnih nauka mogu biti prirodno antisocijalni i mogu stimulisati konflikt. Czura stvara otvorenu sredinu gdje se pitanja i konstruktivni konflikti ohrabruju.

4. Naučite kada da se sklonite sa puta a kada ne.

Czura objašnjava kako kada se bavi ovim genijalnim umovima, stvarno je važno kreirati situacije gdje pametni ljudi postavljaju izazovna pitanja drugim pametnim ljudima. Da bi to bilo efektivno, morate pokušati da prepoznate šta osoba sa druge strane stola vidi ili ističe kao prioritet. I nakon što je sve rečeno ili urađeno, i pošto je uspostavljen red, Czura kaže da je njegov posao da raščisti teren. On to ovako kaže: “Mi želimo da se naše osoblje fokusira na ono u čemu su najbolji, na svoju užu specijalnost, a ja sam tu da im omogućim da to mogu da rade na najbolji mogući način. Disanje za vratom naučnicima od strane menadžmenta nikad nije dovelo do značajnih otkrića. Važno je dati ljudima intelektualnu slobodu da samostalno dođu do rješenja onda kada su oni za to spremni. Ja preuzimam odgovornost da podržavam naučnike, da se pobrinem da imaju sve što im je potrebno, da brinem o biznisu i operativnim stvarima. Najbolje je da oni rade samo ono za šta su postavljeni da rade.”

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top