2015. je godina održivog razvoja | Ekonomist

2015. je godina održivog razvoja

2015. će biti godina od posebnog značaja za UN. Organizacija će u njoj proslaviti 70.-u obljetnicu i podsjetiti na doprinose, koje je u svojoj istoriji dala miru u svijetu, ljudskim pravima i razvoju. Biće to prilika i za razmatranje novih mogućnosti napretka u svakom dijelu planete. 2015. će biti godina uspostavljanja puta naše održive budućnosti.

U suštini, održivost podrazumijeva osiguravanje prosperiteta bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija. Održiv je onaj svijet u kome nema siromaštva, u kom ljudi uživaju u dobrobitima dostojanstvenog rada bez rušenja načela prirode i ravnoteže resursa; svijet koji ljudima omogućava očuvanje zdravlja, pristup pijaćoj vodi i hrani. Gdje će svi imati pristup „čistoj“ energiji, čija proizvodnja ne doprinosi klimatskim promjenama. Svijet u kome će žene i djevojke imati jednak tretman i jednake mogućnosti.

Ne postoji društvo u kom održivost nije važna, tačnije, neophodna. Svi mi smo obavezni da radimo na održivoj budućnosti i svi treba da uživamo u njenim blagodetima.

Tri sastanka na visokom nivou u godini pred nama, daju nam šansu da pokrenemo novu eru održivosti. Prvi će se održati u julu, u Adis Abebi, pod imenom Međunarodna konferencija posvećena finansiranju razvoja. Druga je, kao specijalni sastanak  glavnog štaba UN , zakazana za septembar u Njujorku. Na njoj će svjetski lideri razviti novi plan održivosti, zajedno sa ciljevima održivog razvoja, koji bi trebalo da uključe i razrađeni plan akcija do 2030. godine. Konačno, u decembru, okupljanje posvećeno borbi sa klimatskim promjenama, desiće se u Parizu.

Mnogo posla, vezano za održivi razvoj, urađeno je prije 15 godina, kada je usvojen dokument Millenium Development Goals (MDG), sa globalnim ciljevima borbe protiv ekstremnog siromaštva i gladi, smanjenja smrtnosti novorođenčadi i majki na porođaju, prevencije bolesti i pomoći u obrazovanju. Ciljevi su ujedinili snage u različitim krajevima svijeta u poduhvatu koji se,u domenu borbe protiv siromaštva, smatra najvećim u istoriji. Životi ogromnog broja ljudi su unaprijeđeni MDG akcijama. Globalno, siromaštvo nastavlja da se smanjuje, omogućen je pristup pijaćoj vodi velikom broju ljudi, mnogo mališana je dobilo šansu da pohađa osnovnu školu, borba protiv malarije, AIDS-a i tuberkuloze, spasila je milione života.

Urađeno je dosta, ali treba učiniti još više, naročito u domenu pomoći najranjivijima i zapostavljenim – ljudima na ivici siromaštva, nesigurnosti i nepravde.

Iako problemi kojima je MDG posvećen i dalje postoje, sada se suočavamo i sa novim izazovima, koji u doba njegovog usvajanja nisu bili previše aktuelni. Sada se, uz borbu sa siromaštvom, moramo posvetiti i gorućem problemu globalnog zagrijavanja.

Kao što je 7 miliona ljudi učestvovalo u MyWorld istraživanju, vezanom za pojedinačne vizije održivog razvoja, sada sve veći broj ljudi govori o potrebi borbe sa klimatskim promjenama. Možete ih sresti u grupama na ulici, čitati njihove radove na internetu, prepoznati u udruženjima potrošača. Jedan takav skup desio se upravo pred septembarski Samit posvećen klimatskim promjenama u Njujorku. Okupljeni su poslali jasnu poruku svjetskim liderima – oni žele brzu akciju protiv ove rastuće opasnosti. Samit je bio važan događaj, na kome su najavljeni značajni koraci u smanjenju emisije štetnih gasova i transformaciji naših ekonomija i društava, u skladu za zahtjevima ekologije.

Privatni sektor ima presudnu ulogu u ostvarivanju održive budućnosti. Brojni dosadašnji uspješni poduhvati, u domenu razvoja i borbe protiv klimatskih promjena, ostvareni su kroz saradnju javnog i privatnog sektora, u smislu mobilizacije finansija, stručne ekspertize i znanja. Princip održivosti u privredi, takođe, može doprinijeti razvoju prakse dostojanstvenog rada, poboljšanja javnog zdravlja, uključivanja žena i zaštite životne sredine. Lijepo je i ohrabrujuće vidjeti da mnoge kompanije već imaju korist od primjene ovakvog principa – na primjer, od primjene „čistih“ tehnologija i upotrebe „čiste“ energije u procesu proizvodnje. Sve više i više je privatnika, koji shvataju da održivost nije samo zajednički interes, već i šansa za bolje i efikasnije poslovanje.

Ovog mjeseca, predstavio sam članicama UN moj najnoviji izvještaj – „Put ka dostojanstvu do 2030.“, koji je namijenjen njima, u smislu pomoći u izgradnji sopstvenih vizija održivosti, zasnovanih na globalnim ciljevima. UN se spremno prihvataju posla predvođenja i pomoći u naporima suzbijanja siromaštva, uklanjanja nejednakosti, zaštite planete i promocije sigurnih i miroljubivih društava za sve ljude na svijetu.

Ako još jednom pogledamo na 2014., vidjećemo godinu koja je obilovala bezbjednosnim i humanitarnim krizama, u kojoj su mnoga osnovna načela Povelje UN bila ugrožena. UN se istinski trude da nađu rješenja za te kompleksne probleme, koji, osim strašnog danka u ljudskim životima, imaju pogubno dejstvo i na ukupan razvoj. Kada je društvo pogođeno konfliktom, škole se zatvaraju, nemoguće je sprovesti vakcinaciju, infekcije se nekontrolisano šire i majke nemaju sigurno i odgovarajuće mjesto da donesu djecu na svijet. Problemi kojima je uzrok nerazvijenost, takođe mogu biti pokretači konflikta. Bez mira i stabilnosti nema ni održivosti; s druge strane, održivi svijet je misran i siguran za život.

Prije sedamnaest godina, tvorci Povelje Ujedinjenih Nacija, u vremenu strašnih ratova i velikih zločina, predvidjeli su eru boljeg života. U 2015. imamo šansu da čovječanstvo pomjerimo za još jedan korak prema svjetlijoj budućnosti. Moramo se suočiti sa našim zadatkom i krenuti u novu eru održivosti, koja nosi blagodeti boljeg života za sve nas.

 

Autor: Ban Ki-Mun, Generalni Sekretar UN.
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top