"Ko ne može da spava, neka ne prati berze" | Ekonomist

“Ko ne može da spava, neka ne prati berze”

Berze su dobro prodrmane. Aktuelni metež na berzama to uopšte ne čudi. Upozorenja od neke nove finansijske krize su, međutim, pretjerana, smatra Henrik Beme.

Konačno je zabilježen pad na berzama! I to već od početka godine. Tako loš start u novu berzansku godinu, odavno nije zabilježen. Najkasnije početkom ove sedmice gorko su se razočarali oni koji su se nadali da će se sve to srediti i ostati na uobičajenim nivoima.

Neki su čak “ušli u crveno“, dionice banaka bile su žestoko pogođene – a i sve ostalo je povučeno u spiralu pada kurseva.

Nije bilo iznenada

U vrijednosne papire uložene su ogromne sume novca – zato što se na berzama trguje budućnošću, zato što sav taj novac koji centralne banke bez prestanka “pumpaju“ na tržišta mora negdje da se uloži i zato što su dionice na duge staze još uvek dobra investicija. Na određeno vrijeme to je zakamufliralo brojne probleme koji zabrinjavaju svjetsku ekonomiju: sukob u Ukrajini koji još uvijek nije riješen, rat u Siriji koji nikako da prestane, a koji izaziva problem sa izbjeglicama, dužnička kriza u Grčkoj koja je samo privremeno riješena, brige oko ekonomskog rasta u Kini. I, kao da sve to nije dovoljno loše, cijena nafte kreće se na niskim nivoima – što, doduše, raduje ekonomije koje troše naftu poput njemačke, ali, inače, uglavnom donosi nesreće. Jer, nikome ne treba nestabilnost u važnim zemljama u ubrzanom industrijskom razvoju, poput Rusije i Brazila.

Širi se strah

Da ostanemo na kratko još kod teme: cijene nafte. Nijedna od zemalja koje je eksploatišu ne može da se pomiri sa sadašnjom situacijom. Svi – svejedno radi li se o Saudijcima, Rusima, Venecuelancima ili Amerikancima iz SAD – s tim imaju veliki problem. Šeici bi to mogli da riješe tako što bi na određeno vreme zavrnuli slavine i time cijenu ponovno natjerali da krene ka gore. Ali, oni to ne žele jer konkurenciju iz SAD koja proizvodi naftu iz škriljaca i zakletog neprijatelja – Iran, žele da drže van konkurencije. U slučaju Amerikanaca, poprilično su uspješni: brojne firme koje proizvode naftu tehnikom frakinga morale su da odustanu od posla. To je jedan od osnovnih razloga za trenutni pad na berzama. Te firme visoko su se zadužile zbog svog zahtjevnog biznisa. U zavisnosti od izvora, smatra se da one imaju dugove kod banaka između 250 i 400 milijardi dolara.

Privremena kriza?

I evo ga, opet je tu – strah od nove finansijske krize. Banke, od kojih je većina trenutno zabavljena sama sobom, morale bi po mogućnosti da se odreknu mnogo novca. Ulagači sada najviše strahuju upravo od toga. Najgore je time pogođena njemačka Dojče banka. Iako gotovo da i nije uložila u energetski sektor, kurs dionica početkom nedjelje pao je na najniži nivo. Sve to pokazuje koliko je u ovom trenutku velika nervoza ulagača. Sa stvarnošću to nema više mnogo veze.

Jer u stvarnosti je stanje takvo da se kursevi sada, nakon pretjerivanja proteklih mjeseci, jednostavno približavaju realnosti. S velikom sigurnošću se može reći da će situacija još duže vrijeme biti loša – prije nego što krene na bolje. Bilo bi dobro da onaj ko ionako hronično ne može da spava, neko vrijeme uopšte ne prati berzanske kurseve. Za sve ostale važi: primiriti se, stisnuti zube i napred.

 

Izvor: Deutsche Welle

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top